Izvješće s 2. sastanka s konzultantima
Prema najavi, dana 09. lipnja 2016. godine održan je drugi sastanak istraživačkog tima uz sudjelovanje konzultanata. Na sastanku su, uz članove tima izv. prof. dr. sc. Dionisa Jurića, izv. prof. dr. sc. Nataše Žunić Kovačević i doc. dr. sc. Vlatke Butorac Malnar, izlagali i sljedeći konzultanti: gđa. Sonja Marinac, sutkinja Trgovačkog suda u Rijeci, stalne službe u Pazinu, prof. dr. sc. Dubravka Akšamović s Pravnog fakulteta u Osijeku, gđa. Željka Bregeš, voditeljica sudskog registra Trgovačkog suda u Zagrebu, gđa. Ika Mohorović, predsjednica Trgovačkog suda u Rijeci, gđa. Anja Maras, sudska savjetnica na Trgovačkom sudu u Rijeci, mr. sc. Brajković, predsjednik Hrvatske komore poreznih savjetnika, g. Igor Mucalo, odvjetnik u odvjetničkom uredu Veršić, Zagreb.
Temeljem analize različitih slučajeva i rasprave o regulatornim problemima u vezi s prekograničnom mobilnosti trgovačkih društava, izvedeno je nekoliko važnih zaključaka, koji će predstavljati inpute za daljnji rad istraživačkog tima. Prvo, pravo EU-a nema još odgovarajući pravni okvir za učinkovitu realizaciju prijenosa sjedišta trgovačkog društva. U hrvatskom pravu ne postoji pravni temelj za prijenos sjedišta iz inozemstva u tuzemstvo već se hrvatsko pravo bavi više prijenosom sjedišta iz tuzemstva u inozemstvo i obvezama koje treba izvršiti domaće društvo prije „iseljavanja“. Drugo, prijenos sjedišta izravno je povezan s pitanjima porezne rezidentnosti i općenito otvara pitanje poreznopravne kontrole. Kada je u pitanju prekogranična mobilnost „između jednakih“, nepoznavanje novog poreznopravnog okvira u koji se prelazi ili odnosa s poreznim vlastima može često osujetiti akviziciju u njezinoj inicijalnoj fazi ili u fazi kada je već provedena. Porezni sporovi su tradicionalno domena u kojoj država teško otpušta svoju jurisdikciju. S obzirom da je potrebno razviti nove ili alternativne mehanizme rješavanja sporova koji uključuju i ta poreznopravna pitanja valja voditi računa o tome da isti budu učinkoviti. Treće, presude Suda EU-a ukazuju na to da je pravna kvalifikacija vrlo važna kod određivanja o nadležnosti i mjerodavnog prava prema propisima EU-a i nacionalnim propisima. Prekogranična pitanja vezana uz trgovačka društva mogu se pravno kvalificirati kao statusni predmeti, ugovorni predmeti ili izvanugovorni predmeti. Također je važno istaknuti da je pravna kvalifikacija takvih odnosa u smislu propisa EU utemeljena na autonomnim pojmovima i moguće različita od pojmova koji postoje u pojedinim nacionalnim pravima. Četvrto, slučaj Aer Lingus ukazuje da su nastupile dosta značajne promjene u uvođenju sustava kontrole koncentracija – „spuštanjem“ kontrole koncentracija i na onu razinu kod koje je došlo samo do stjecanja manjinskih udjela.