Izvješće s 1. sastanka s konzultantima

Prema najavi, dana 12. lipnja 2015. godine održan prvi sastanak istraživačkog tima uz sudjelovanje konzultanata – stranih i domaćih akademskih stručnjaka za pravo društava, čelnika banaka koje financiraju akviziciju, pravnih stručnjaka iz trgovačkih društava koja akviziraju ili bivaju akvizirana, sudaca i odvjetnika koji zastupaju, odnosno sude u povezanim predmetima, kao i drugim dionicima tih procesa, poput predstavnika sveučilišta zaduženih za podršku inovativnim start-upovima. Cilj sastanka bio je istražiti pravne modele korporativnih akvizicija, čimbenike koji se uzimaju u obzir prilikom njezina oblikovanja, nove oblike prikupljanja kapitala namijenjenih start-up društvima (crowdfunding) te regulatorne probleme koji prate praksu korporativnih akvizicija. Također se istražila dinamika i uspješnost poduzetih postupaka spajanja, pripajanja i preuzimanja u RH-u, nakon njezinog pristupanja EU-u. Na sastanku su, osim članova tima s Katedre za trgovačko pravo i pravo društava, izlagali i sljedeći konzultanti: prof. dr. sc. Saša Prelič s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Mariboru, gđa. Tea Martičnčić, predsjednica Uprave Hypo banke, gđa. Maja Krakar Lugonjić, direktorica pravnih poslova Atlantic grupe, g. Mladen Cerovac, predsjednik Vijeća Agencije za zaštitu tržišnog natjecanje, te g. Ivan Vučićević, glavni savjetnik Ureda za sudske postupke Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga.

a

Na temelju analize ispitanih uzoraka i rasprave o prisutnim regulatornim problemima, zaključeno je da se pripajanja u kojima je barem jedan sudionik dioničko društvo u postpristupnom periodu provode uglavnom po modelu pripajanja društva kćeri društvu majci, kako bi se postigla veća racionalizacija poslovanja. U provedbi postpristupnih preuzimanja uočeno je da se u pravilu nakon preuzimanja provodi istiskivanje manjinskih dioničara, prema Zakonu o trgovačkim društvima ili prema Zakonu o preuzimanju dioničkih društava. Alternativa istiskivanju je provedba postupka povlačenja dionica s burze (delisting) i on se uglavnom primjenjuje ako nije dosegnut prag za istiskivanje ili nastaje kao posljedica istiskivanja. Nakon čišćenja korporativne strukture ciljnog društva, ono najčešće biva pripojeno ponuditelju, iako sinergijski učinci često izostaju.

a

Zaključci ovog sastanka predstavljaju važne inpute za članove istraživačkog tima i konzultante koji će izlagati na konferenciji pod naslovom „Korporativne akvizicije i pristup sredstvima financiranja poduzetnika nakon pristupanja EU-u“. Organiziraju je Zavod za pravo društava i financijsko pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci i Udruga korporativnih pravnika RH-a pod pokroviteljstvom Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, uz sudjelovanje stručnjaka i znanstvenika iz zemlje i inozemstva, dane 5. i 6. listopada 2015. u Jean Monnet interuniverzitetskom centru izvrsnosti u Opatiji.